Mentalno zdravlje određuje se kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Ovaj je konstrukt iznimno važan za uspješno svakodnevno funkcioniranje društva i svih njegovih članova. Otprilike 2500 djece u Hrvatskoj svake se godine rađa prijevremeno, međutim, iznimno malo se priča o tome s kakvim se kakvim se poteškoćama susreću majke prijevremeno rođene djece (tzv. Palčića) niti što znači odrastati kao Palčić.
Znanstvena istraživanja pokazuju da svaka treća trudnica izvještava o povišenoj anksioznoti, a oko 15 posto trudnica ima klinički značajan strah od porođaja. Svaka treća ili četvrta žena doživi trauumatsko isustvo porođaja. Nažalost, u našoj državi nema strukturirane trijaže mentalnog zdravlja majki prijevremeno rođene djece i djece s teškoćama u razvoju.
Zbog nezrelosti cijelog sustava prijevremeno rođena djeca pod većim su rizikom za pojavu dugotrajnih neurorazvojnih i medicinskih problema. Prijevremeno rođena djeca osobito su osjetljiva u razdoblju neposredno nakon rođenja i u ranom razvoju, zbog čega se njihovi roditelji nalaze pred brojnim izazovima. Majke prijevremeno rođene djece i djece s teškoćama u razvoju osjećaju veći intenzitet stresa, izraženiju anksioznost i depresivnost u usporedbi s majkama terminske djece.
Tijekom urede trudnoće roditelji maštaju kada će upoznati svoje dijete, vesele se kontaktu kožom na kožu, dojenju, držanju djeteta. Ove su prenatalne vizije o iskustvu rođenja jako bitne jer pripremaju na majčinstvo. Roditelji nedonoščadi suočeni su s drugačijim početkom života svoga djeteta. Umjesto da drže i tješe svoje dijete, promatraju ga kroz staklo inkubatora, bez mogućnosti dodira. Proces tranzicije u roditeljstvo je neočekivano prekinut te oni naglo postaju »prijevremeni roditelji« djeteta koje je nerijetko životno ugroženo.
Na taj način prisutno je neizvjesno stanje brige, iščekivanja, praznine, osjećaja bespomoćnosti. Najrašireniji osjećaj koji se javlja jest nesigurnost. Nema radosti i uzbuđenja, roditelji se osjećaju prestrašeno i izgubljeno.
Za roditelje prijevremeno rođene djece i djece s teškoćama u razvoju posebno je kritičan period nakon otpuštanja djeteta iz bolnice jer preuzimaju potpunu odgovornost za brigu o djetetu, bez pomoći medicinskog i ostalog stručnog osoblja koje su imali na raspolaganju u bolnici.
Majke se osjećaju anksiozno i nepripremljeno za brigu o djetetu, strah ih je neuspjeha. Majke nedonoščadi dakle osjećaju veći intenzitet stresa u roditeljskoj ulozi, izraženiji pesimizam i zdravstvene tegobe te veću potrebu za socijalnom podrškom od majki koje su rodile terminsku djecu. Posljedično,visoke razine stresa koje su povezane s prijevremenim porodom mogu dovesti do otežanog uspostavljanje odnosa sigurne privrženosti između prijevremeno rođenog djeteta i majke.
S obzirom na sve navedeno, Udruga RADOST provodi projekt, u kojem će između ostalog, biti i besplatne grupne radionice i individualna savjetovanja sa svim majkama, majkama djece rođene u terminu, majkama djece koja su prijevremeno rođena te majkama djece s teškoćama u razvoju!
Sve aktivnosti vodit će Ines Galetić Žagar, magistra psihologije, te kognitivno-bihevioraolni terapuet.
Radionice bi se održavale svaki ponedjeljak u 13:15 sati, s početkom 17.10.2022., a individualna savjetovanja u dogovoru s majkama!
Za sve informacije i dogovor te prijavu, obratite se na 099/789-7855 ili na inesgaletic@gmail.com!
Dođite te uz stručnu pomoć i podržavajuću atmosferu grupe, podijelimo i olakšajmo te se naučimo kako se nositi sa izazovima koje majčinstvo nosi!
